Upitno korištenje pregovaračkog postupka bez objave
  Portal PratimoTendere analizom dva pregovaračka postupka bez objave obavještenja ugovornog organa JU za...

 

Portal PratimoTendere analizom dva pregovaračka postupka bez objave obavještenja JU za predškolski odgoj i obrazovanje „Naše dijete“ Tuzla objašnjava rizike vezane za ovaj netransparentni i za konkurenciju isključujujući postupak

 

JU za predškolski odgoj i obrazovanje „Naše dijete“ Tuzla u toku 2024. godine provela je dva pregovaračka postupka bez objave obavještenja čija je utemeljenost i opravdanost krajnje upitna. Riječ je o nabavci prehrambenih proizvoda i nabavci svježeg voća i povrća za ishranu djece, pojedinačnih vrijednosti 13.723,76 KM i 9.610,20 KM bez PDV-a. Za ova dva, po definiciji, netransparentna postupka nabavke karakteristično je to da su prije njih pokrenuti i uspješno okončani postupci sa istim predmetima nabavki, koji su provedeni putem znatno transparentnijih vrsta postupka u javnim nabavkama, a to otvoreni postupak i konkurentski zahtjev, pa se postavlja pitanje svrhe i razloga pokretanja i primjene analiziranih postupaka.

Obrazloženje za pokretanje i primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci u oba slučaja je identično, a odnosi se na problem opravdanog odsustva službenika za javne nabavke zbog dugog bolovanja, te posljedično poteškoća i zaostataka u radu što je uzrokovalo kašnjenje i hitnu potrebu za pokretanjem pregovaračkog postupka kako funkcionisanje Ustanove ne bi bilo dovedeno u pitanje.

Obrazloženje primjene pregovaračkog postupka bez objave iz Obavještenja o dodjeli ugovora

 

Kao što je vidljivo iz obavještenja o dodjeli ugovora, u oba postupka se pregovaralo samo sa jednim ponuđačem što jasno govori o netransparentnosti i isključivanju konkurencije koju ova vrsta postupka sa sobom nosi.

Pregledom obavještenja o nabavci i dodjeli ugovora za ovaj ugovorni organ na Portalu javnih nabavki može se utvrditi da je za Nabavku raznih prehrambenih proizvoda 12.04.2024. objavljeno obavještenje o nabavci putem otvorenog postupka s procijenjenom vrijednošću 98.000,00 KM, a za Nabavku voća i povrća i srodnih proizvoda za potrebe ishrane korisnika Ustanove 13.05.2024. objavljeno obavještenje o nabavci putem konkurentskog zahtjeva s procijenjenom vrijednošću 49.990,00 KM

Nadalje, ugovorni organ je za Nabavku raznih prehrambenih proizvoda 12.06.2024. objavio obavještenje o dodjeli ugovora s vrijednošću okvirnog sporazuma 88.299,00 KM bez PDV-a (u otvorenom postupku su učestvovala tri ponuđača), a za Nabavka voća i povrća i srodnih proizvoda 01.07.2024. objavio obavještenje o dodjeli ugovora s vrijednošću okvirnog sporazuma 49.810,85 KM bez PDV-a (u postupku konkurenstkog zahtjeva su učestvovala tri ponuđača). Za oba postupka je navedeno da u njima nisu korišteni pravni lijekovi, to jest nije bilo žalbi.

Iz datih podataka se zaključuje da je ugovorni organ u dva postupka za iste predmete javne nabavke simultano vodio otvoreni postupak i konkurentski zahtjev, kao i dva pregovaračka postupka bez objave obavještenja o nabavci, što je definitivno loša praksa javnih nabavki i može donekle biti tolerisana u slučajevima dugotrajnih žalbenih postupaka i zbog zaštite javnog interesa, ali imati dva postupka javne nabavke u isto vrijeme za identičan predmet nabavke dovodi do ozbiljnih problema kod definisanja tačnih količina.

 

Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i praksa Evropskog suda pravde o javnim nabavkama

U vezi samih uslova za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja član 21. tačka d) ZJN propisuje da ugovorni organ izuzetno može ugovor o nabavci dodjeljivati putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci kada izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorni organ, ne mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ni u kom slučaju ne smiju se dovesti u vezu s ugovornim organom.

Shodno tome uslovi za primjenu ovog postupka u takvim slučajevima moraju biti ispunjeni kumulativno, kako slijedi:

  • razlozi krajnje hitnosti moraju biti dokazivi (objektivni ), što znači da se razlozi mogu na uvjerljiv  način objasniti javnosti,
  • okolnosti krajnje hitnosti moraju biti izazvane događajima koje ugovorni organ, prema objektivnoj procjeni, nije mogao predvidjeti,
  • te okolnosti moraju poticati od vanjskih uzroka i ne smiju se ni u kom slučaju moći dovesti u vezu sa ugovornim organom.

Uvidom u Izvode iz prakse Evropskog suda pravde o javnim nabavkama utvrđeno je da u  jednom slučaju Vlada Italije, bez objavljivanja obavještenja, dodjelila ugovor za izgradnju ograde za zaštitu od lavina u Alpama. Ugovor je dodjeljen nakon objavljivanja geološkog izvještaja koji je upozoravao na opasnost od lavina. Međutim, od objavljivanja izvještaja i početka radova prošla su tri mjeseca. Kao i u predhodnom slučaju, Vlada Italije je tvrdila da je neobjavljivanje obavještenja i primjena pregovaračkog postupka opravdana krajnjom hitnošću radova. Evropski sud pravde o javnim nabavkama nije prihvatio ove argumente utvrdivši da je radove trebalo dodjeliti u hitnom postupku nakon objavljivanja obavještenja. Kako je Sud objasnio, izuzetak od obaveznog obavještenja o nabavci dozvoljen je samo kada su ispunjena sva tri sljedeća uslova: postojanje nepredvidivog događaja, krajnja hitnost zbog kojih je nemoguće ispuniti rokove predviđene drugim postupcima nabavke i slučajna veza između nepredviđenog događaja i krajnje hitnosti koja iz njega proizilazi. Budući da se pregovaračkim postupkom mogu ugroziti osnovni principi transparentnosti, jednakog tretmana i stvarne konkurencije, uslove za primjenu istog treba usko tumačiti.

Ističemo da je pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak koji treba koristiti samo u izuzetnim slučajevima. Dodjeljivanjem ugovora u ovom postupku ugovorni organ riskira da plati više za slabiji kvalitet, budući da dobavljač nije prisiljen da zbog konkurenata smanji svoju cijenu i garantuje kvalitet. Ali, u situacijama kada je ipak neophodno da se primjeni ovaj postupak, zakonodavac je taksativno postavio uslove za njegovu primjenu koji moraju biti striktno ispoštovani.

Dakle, da bi ugovorni organ dodijelio ugovor o javnoj nabavci dobavljaču primjenom pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, mora biti u stanju  dokazati ispunjenost naprijed navedenih uslova, kako pred javnošću i odgovarajućim službama za reviziju tako i, u slučaju žalbenog postupka, pred Uredom za razmatranje žalbi BiH. U suprotnom, ukoliko ugovorni organ sumnja da bi moglo biti još konkurenata za konkretnu nabavku, sugeriše se primjena otvorenog postupka.   

U konkretna dva slučaja se ne bi moglo nepobitno tvrditi da su ispunjena sva tri uslova za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja zbog hitnosti, a naročito da se okolnosti ne mogu dovesti u vezu s ugovornim organom. Vjerovatnije je da je riječ o lošem planiranju i vremenu pokretanja redovnih postupaka javne nabavke, a moguće i nedovoljnom poznavanju propisa.

 

Sumnja na nedopušteno dijeljenje predmeta nabavke

Takođe, daljom analizom se može zaključiti da je ugovorni organ za Nabavku voća i povrća i srodnih proizvoda proveo konkuretski zahtjev s procijenjenom vrijednošću 49.990,00 KM i pregovarački postupak bez objave obavještenja s vrijednošću ugovora 9.610,20 KM, pa kad se ove dvije vrijednosti saberu (59.510, 20 KM) može se postaviti pitanje da li je ugovorni organ prekršio član 15. stav (7) ZJN koji propisuje slijedeću eksplicitnu zabranu:

„Ugovornom organu nije dozvoljeno dijeljenje predmeta nabavke s namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka definiranog ovim zakonom.“

Ovdje se misli da zbir dvije gore date vrijednosti prelazi iznos procijenjene vrijednosti dozvoljene za primjenu postupka konkurentskog zahtjeva za robe,  jer član 87. stav (2) ZJN propisuje:

„Ugovorni organ provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju da je procijenjena vrijednost nabavke robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je za nabavku radova procijenjena vrijednost manja od iznosa od 80.000,00 KM, pri čemu ni ukupna procijenjena vrijednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije jednaka ili veća od 50.000,00 KM za robe ili usluge, odnosno 80.000,00 KM za radove.“

 

Rezime

U konkretna dva pregovaračka postupka bez objave obavještenja o nabavi diskutabilno je da li su uslovi za primjenu ove vrste postupka (koji su notorno najmanje transparentni i isključuju potencijalnu konkurenciju) zbog hitnosti bili ispunjeni,  a u slučaju konkuretskog zahtjeva postoji bojazan da je došlo do dijeljenja predmeta nabavke, jer je, kad se saberu vrijednosti konkuretskog zahtjeva i pregovaračkog postupka za isti predmet nabavke, premašen iznos dozvoljene vrijednosti za konkurenstki zahtjev za nabavku roba, a što može nositi i prekršajnu odgovornost prema članu 116. stav (2) tačka c) ZJN.

 

 

(pratimotendere.ba)